Skip to content

Što su iza sebe ostavili Rimljani nakon gotovo pet stoljeća vladavine ovim prostorima

Iako za vrijeme vladavine Rimljana, koja je trajala gotovo pet stoljeća, Zagreb nije bio izrazito važno mjesto, na užem i širem području grada su pronađeni mnogi zanimljivi ostaci iz tog razdoblja. 

Primjerice, novac cara Hadrijana je pronađen na području Ulice Sv. Duha, u Mletačkoj i Matoševoj ulici na Gornjem gradu pronađen je novac cara Domicijana, a u Tkalčićevoj ulici, prilikom regulacije potoka Medveščaka, pronađene su bronce Germanika, Tita, Vespazijana, Proba i Krispa.

Tkalčićeva ulica

Pri kopanju temelja za kuću na Trgu bana Josipa Jelačića, na dubini od nekoliko metara, pronađena je bronca cara Dioklecijana, a na Zrinjevcu velika bronca cara Hadrijana.

Trg bana Josipa Jelačića

U Novoj vesi pronalazi se željezna sjekira s dugačkom oštricom koja odgovara tipu tadašnjih rimskih sjekira. 

Nova ves

Prilikom gradnje Sabornice na Gornjem gradu, radnici pronalaze rimsku svjetiljku uljanicu, a pri izgradnji temelja za kuću u Banjavičićevoj ulici, radnici pronalaze patinirani brončani kipić boga Jupitera koji u desnoj ruci drži munju, a u lijevoj žezlo.

Nešto dalje od samog užeg centra Zagreba, u Trnavi se pronalazi malo poprsje od bronce koje prikazuje Rimljanina; na križanju današnje Vukovarske i Savske otkopano je više rimskih posuda i jedna sačuvana amfora.

Vukovarska

Pri gradnji strojarnice za gradski vodovod 1896. godine, radnici su na dubini od pet i pol metara pronašli drvenu bačvu koja je pripadala rimskom bunaru. Inače, Rimljani su na dno bunara stavljali bačvu da se zdenac ne bi zatrpao i kako bi voda ostala čista.

Jedan od takvih bunara pronađen je i u Matoševoj ulici, na mjestu današnjeg Hrvatskog povijesnog muzeja. 

Hrvatski povijesni muzej u Matoševoj ulici

Radnici su tri metra ispod temelja pronašli drvenu bačvu u kojoj se nalazilo nekoliko rimskih posuda. 

Jedan sličan bunar je pronađen i u Petrinjskoj ulici, gdje se nalazila skulptura od bijelog mramora koja prikazuje glavu Rimljanina. Pretpostavlja se da je ta skulptura nastala u rimskoj Sisciji koja je tada bila umjetničko središte cijelog tog prostora.

Petrinjska ulica

Na zagrebačkom području pronađeno je i nekoliko rimskih grobova. 1869. godine, za vrijeme gradnje žakanjske pruge, radnici su u polju, ispod nekadašnje klaonice, iskopali više rimskih grobova s brojnim predmetima koje su Rimljani ostavljali svojim pokojnicima.

Također, jedan od najzanimljivijih pronalazaka iz antike zagrebačkog kraja potječe iz 1958. i 1959. godine kada su radnici, dok su kopali temelje za gradnju industrijske škole u Držićevoj ulici, pronašli ostatke antičkog groblja iz vremena Rimskog Carstva. 

Držićeva

Prilikom istraživanja, iskopano je nekoliko grobova i temelji dviju monumentalnijih grobnih građevina – mauzoleja.

U vrtu na Mirogojskoj cesti, u proljeće 1947. godine, na dubini od pola metra, pronađena je svjetiljka uljanica – predmet koji nosi ranokršćansko obilježje.

Također, jako je bitno spomenuti i jedan od najvažnijih rimskih nalaza ovog kraja, a to je mramorni kip Ikara koji potječe iz prve polovice 3. stoljeća. Kip je iskopan 1892. godine na području Vugrovca, gdje je prolazila rimska cesta.

Uvodni članak serijala Stari Zagreb pročitajte OVDJE, a sve objave serijala možete pronaći OVDJE

Blog portala

Comments are closed.