Iako za vrijeme vladavine Rimljana, koja je trajala gotovo pet stoljeća, Zagreb nije bio izrazito važno mjesto, na užem i širem području grada su pronađeni mnogi zanimljivi ostaci iz tog razdoblja. 

Primjerice, novac cara Hadrijana je pronađen na području Ulice Sv. Duha, u Mletačkoj i Matoševoj ulici na Gornjem gradu pronađen je novac cara Domicijana, a u Tkalčićevoj ulici, prilikom regulacije potoka Medveščaka, pronađene su bronce Germanika, Tita, Vespazijana, Proba i Krispa.

Tkalčićeva ulica

Pri kopanju temelja za kuću na Trgu bana Josipa Jelačića, na dubini od nekoliko metara, pronađena je bronca cara Dioklecijana, a na Zrinjevcu velika bronca cara Hadrijana.

Trg bana Josipa Jelačića

U Novoj vesi pronalazi se željezna sjekira s dugačkom oštricom koja odgovara tipu tadašnjih rimskih sjekira. 

Nova ves

Prilikom gradnje Sabornice na Gornjem gradu, radnici pronalaze rimsku svjetiljku uljanicu, a pri izgradnji temelja za kuću u Banjavičićevoj ulici, radnici pronalaze patinirani brončani kipić boga Jupitera koji u desnoj ruci drži munju, a u lijevoj žezlo.

Nešto dalje od samog užeg centra Zagreba, u Trnavi se pronalazi malo poprsje od bronce koje prikazuje Rimljanina; na križanju današnje Vukovarske i Savske otkopano je više rimskih posuda i jedna sačuvana amfora.

Vukovarska

Pri gradnji strojarnice za gradski vodovod 1896. godine, radnici su na dubini od pet i pol metara pronašli drvenu bačvu koja je pripadala rimskom bunaru. Inače, Rimljani su na dno bunara stavljali bačvu da se zdenac ne bi zatrpao i kako bi voda ostala čista.

Jedan od takvih bunara pronađen je i u Matoševoj ulici, na mjestu današnjeg Hrvatskog povijesnog muzeja. 

Hrvatski povijesni muzej u Matoševoj ulici

Radnici su tri metra ispod temelja pronašli drvenu bačvu u kojoj se nalazilo nekoliko rimskih posuda. 

Jedan sličan bunar je pronađen i u Petrinjskoj ulici, gdje se nalazila skulptura od bijelog mramora koja prikazuje glavu Rimljanina. Pretpostavlja se da je ta skulptura nastala u rimskoj Sisciji koja je tada bila umjetničko središte cijelog tog prostora.

Petrinjska ulica

Na zagrebačkom području pronađeno je i nekoliko rimskih grobova. 1869. godine, za vrijeme gradnje žakanjske pruge, radnici su u polju, ispod nekadašnje klaonice, iskopali više rimskih grobova s brojnim predmetima koje su Rimljani ostavljali svojim pokojnicima.

Također, jedan od najzanimljivijih pronalazaka iz antike zagrebačkog kraja potječe iz 1958. i 1959. godine kada su radnici, dok su kopali temelje za gradnju industrijske škole u Držićevoj ulici, pronašli ostatke antičkog groblja iz vremena Rimskog Carstva. 

Držićeva

Prilikom istraživanja, iskopano je nekoliko grobova i temelji dviju monumentalnijih grobnih građevina – mauzoleja.

U vrtu na Mirogojskoj cesti, u proljeće 1947. godine, na dubini od pola metra, pronađena je svjetiljka uljanica – predmet koji nosi ranokršćansko obilježje.

Također, jako je bitno spomenuti i jedan od najvažnijih rimskih nalaza ovog kraja, a to je mramorni kip Ikara koji potječe iz prve polovice 3. stoljeća. Kip je iskopan 1892. godine na području Vugrovca, gdje je prolazila rimska cesta.